Filozofija arheologije

Filozofija arheologije istražuje osnove, metode i posledice arheologije kako bi se razumela prošlost i sadašnjost čoveka.

Centralna pitanja ove grane filozofije su: Šta je arheologija? Koje su teorijske osnove arheologije? Kako arheologija treba percipirati vreme? Zašto i zvog koga se arheologija praktikuje? Kakva je priroda i realnost artefakata i procesa arheološkog istraživanja? Analitička filozofija arheologije istražuje logiku koncepata kao što su artefakt, lokalitet, arheološki podaci i arheološka kultura. Ovo su samo neki primeri estetskih, epistemoloških, etičkih i teorijskih problema bavljenja arheologijom.^[1]

Trenutno ne postoji konsenzus između arheologa o prirodi problema filozofije arheologije ili oko toga da li treba da postoji filozofija arheologije i da li ona uopšte može postojati.^[2] Zbog ovoga disciplina nije mnogo razvijena, a neki arheolozi i ne priznaju značaj ili čak postojanje ove discipline.^[3]

1. ↑ http://www.jstor.org/stable/41053080
2. ↑ William Harvey Krieger (2006-01-01).
3. ↑ "The Science of Archaeology | Issue 3 | Philosophy Now". philosophynow.org.